Zdravo Bojane,
Hvala na javljanju, bio sam se uplašio da svojim stalnim zanovetanjima
(sa najboljom namerom) nisam obesharbrio dalje učestvovanje u
projektu. ;)
2008/10/17 Bojan Jovanovic <bojov(a)fon.rs>:
Prvo, jako sam zadovoljan da je samo 30-tak reči problematično. S
obzirom da
su mnogi prvi put prevodili računasku terminologiju, i u odnosu na količinu
prevedenog, mislim da smo ipak dobro prošli.
Ne znam da li sam pokrio baš sve, ali ovo su bili neke najuočljivije
razlike za relativno kratko vreme koje sam imao na raspolaganju za
prelazak kroz celu onu arhivu koju ste nam poslali nakon vašeg F8
prevoda.
Slažem se da je bilo male kontrole prevedenog.
Za mnoge od navedenih termina korišćeno je ono što je bilo u zvaničnim
univerzitetskim udžebnicima, jer nam je to bilo najbliže.
Kao što sam i ranije napominjao, glavni problem prevoda je do sada bilo, a
kako mi se čini tako će i ostati u dogledno vreme, ne postojanje
terminološkog rečnika za informatiku. Ali da sad ne ulazim u nepotrebne
detalje. Tako je kako je.
A mi moramo dalje.
Naravno, uvek sam za stalno guranje napred, samo bih voleo da krenemo
i pojedinačne slučajeve, bilo kakve nedoumice, pitanja, si sl. da
diskutujemo zajedno preko ove liste ne bi li što pre konvergirali
nekom zajedničkom stilu i terminologoji.
Izvinjavam se samo što ovo pitanje nisam otvorio malo ranije u ovom ciklusu.
Da vidim prvo da li sam razumeo priloženi komentar. Kolona status,
"NE"
označava da to nikako ne dolazi u obzir i da je neophodno da se izmeni, "OK"
znači da je termin prihvatljiv, a "?" da razmislimo još jednom o tome šta
smo napisali? :)) ili ....
Tako nekako ;) NE znači da smatram da postojeći prevod bolje odgovara
(precizniji je) i da nema razloga menjati ga. OK znači da su oba
prihvatljiva i mogu se naizmenično koristiti, a pojmove pod znakom
pitanja valja ovde prodiskutovati ne bi li došli do NE ili OK satusa.
Ovo su naravno samo moje lične procene i sve je ovo uz odgovarajuću
argumentaciju otvoreno za diskusiju.
Za sada bih samo neke pojmove da obrazložim:
Authorization: u našoj ( prevedenoj i/ili pisanoj od strane naših autora)
literaturi koja se koristi u nastavi, barem na FON-u, a koliko sam video i
na drugim fakultetima, se pretežno koristi autorizacija/autentifikacija, (
imali smo jednu, pa mogao bih da kažem, žestoku raspravu, povodom korišćenja
authorization/authetification/authetication). Pa smo razrešili
dilemu/trilemu na osnovu članka u matici srpskoj (u prilogu, strana 29).
Mada moram da priznam da nam ovlašćenje nije palo na pamet.
Za autentifikaciju nemamo odgovarajuću domaću reč, ali pošto je
autorizacija već bila prisutna u prevodu kao ovlašćenje, nije mi baš
jasno kako je moglo da promakne.
core: mislim da upravo zavisi od konteksta, barem po rečnicima i za
srž i za
jezgro se pojavljuje i core i kernel. Možemo da budemo jednoznačni i da
kažemo da je code srž a kernel jezgro. Meni se samo postavlja pitanje da li
da budemo baš toliko rigidni (tvrdokorni)?
Apsolutno si u pravu, i naravno da ne moramo da budemo isključivi -
tako imamo "izbačaj jezgra" za "core dump". Ali čini mi se da je ovo
došlo na spisak kada sam primetio da je promenjeno na mestu gde baš i
nije odgovaralo (ali je i ovo verovatno bilo subejktivno).
daemon: demon mi nekako đavolje zvuči. Po vokabularu: demon (grč.
daimon)
natprirodno biće, duh, naročito zao duh, sotona; zla kob. Negde sam našao da
se upotrebljava samostartujući program. Čak štaviše, na
rečnik.com stoji
*daemon*, deamon, service = sistemska usluga, usluga operativnog
sistema, usluga operativnog sustava
Da, ali pogledajte npr. poreklo i etimologiju na Vikipediji:
http://en.wikipedia.org/wiki/Unix_daemon#Terminology
http://en.wikipedia.org/wiki/Unix_daemon#Etymology
Verovatno je od hrišćanstva dobio konotaciju koja možda više naginje
na negativnu.
Međutim, isto važi i u engleskom i zapadnoj kulturi, i ne viidm da se
pravi problem, jer na kraju krajeva, religija i računarstvo ne bi
trebalo dovoditi u bilo kakvu vezu. ;)
Cela UNIX terminologija je po meni puna lucidnosti i duha, često i
veoma duhovita, i voleo bih nešto od toga i prenesemo.
port: ovde sam baš u dilemi već dugi niz godina. Postoji i port na ploči, a
socket ( utičnica ) u TCP/IP-ju je socket number = port mada na
recnik.com
je :
*port* = priklju"cak, *port*, izlaz, kapija, prolaz, vrata
serial *port* = serijski priklju"cak, serijski ulaz /see/ *port*
AGP abbr. Accelerated Graphic Port = AGP priklju"cak
COM *port* = komunikacioni priklju"cak
audio output *port* = izlazni audio priklju"cak
bidirectional parallel *port* = dvosmerni paralelni priklju"cak,
dvosmjerni paralelni priklju"cak
destination *port* = odredi"sni priklju"cak
entry, *port* = ulaz
game *port* = priklju"cak za igre
graphics *port* = grafi"cki priklju"cak
infrared *port* = infracrveni priklju"cak
input *port* = ulazni priklju"cak
modem *port* = priklju"cak za modem
*socket* = softverski priklju"cak
Po vokabularu pre bi odgovarala porta nego li port.
Ovo jeste nezgodan slučaj, i sami smo bili podeljeni koliko se sećam,
ali nažalost ne mogu da nađem ranije diskusije u arhivi.
Ali prelomilo se kako se prelomilo, i sada imamo nezgodnu situaciju da
su ta dva pojma u sukobu na par mesta, i to bi trebalo razrešiti.
Inače slažem se za pojačanje komunikacije. Daćemo sve od sebe da
sredimo
termine.
Promene su bile nenamerne. Ipak je dosta ljudi radilo, svako se trudio da
što više poštuje postojeće prevode, ali omaške su moguće.
Omaške su neminosvnost, ali se nadam da ih bližom saradnjom možemo
lakše uloviti. Komunikacija, kako unutar vašeg tima, tako i vaša sa
našom širom zajednicom, je imperativ. Molim vas da se nimalo ne libite
da diskutujete na ovoj listi bilo kakvo pitanje, nedoumicu, ili novu
ideju, ma kako sitno se učinilo, jer mi se čini da je do ovoga došlo
samo zbog nedostatka komunikacije.
Puno pozdrava,
Miloš